Vesele tate

odgovora

Objavljeno

Da li mislite da je ok da se tate napiju i tako proslave rođenje dece, kako se mame osećaju, iscrpljene u bolnici zbog nemogućnosti dolaska tate u posetu, dan posle, zbog mamurluka?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

MM je bio non-stop u bolnici, mamuran ili ne dolazio je :)

Inace plakao je kao malo djete kada su izveli Stefana i mene, vidio nas je kroz staklena vrata i dok smo mi došli do vrata on je već jaukao - hahahhahaha .... Nemam ništa protiv da jednu noć izađe, proslavi rođenje djeteta - imam protiv da mu to pređe u naviku!!!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Meni lično ne smeta.... kod nas nema mogućnosti prisustva oca porođaju, niti mogu doći u posetu ( sem gledanja i dovikivanja sa prozora)... Bez obzira na mamurluk mm je sutra ujutro bio nama pod prozorom, a posle je išao kući da spava :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Da li mislite da je ok da se tate napiju i tako proslave rođenje dece, kako se mame osećaju, iscrpljene u bolnici zbog nemogućnosti dolaska tate u posetu, dan posle, zbog mamurluka?

Ne..ne i nikad ne...

I ma koliko da se ikad ljutim ovih dana na svog muza ili uopste nesto na njega uvek cu mu biti zahvalna sto tako nesto nije radio sto je po rodjenju svoje dece jos dugo dugo cucao u hodniku...sto se nije mogao opustiti jos dugo dugo...sto mi je bio na raspolaganju 24h u svakom trenu...cak je kad sam prvo dete rodila tako iznenada na carski te noci dosao u neke sitne sate zaobisao sve portire..usao ne znam kao na intenzivnu samo da gvirne da vidi kako sam JA...nbikakve kafane ni lumperajke mu nisu padale napamet.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Da li mislite da je ok da se tate napiju i tako proslave rođenje dece, kako se mame osećaju, iscrpljene u bolnici zbog nemogućnosti dolaska tate u posetu, dan posle, zbog mamurluka?

Definitivno NE!

Oni slave i pijanče, a žena u bolnici iscrpljena i nemoćna leži bez da je muž pored nje. Ja za to ne krivim nemogućnost muževa da uđu kod svoje žene (moj je ulazio i van vremena za posete) već te običaje cepanja stvari i pijenja do zore.

To mi je šit totalni.. :lol:;)

A još da sutradan ne dođe jer je mamuran... Uf... Napravila bih exception za lepo poašanje da ne mož' da zaboravi ;)

A tvoje mišljenje?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Pa, cekajte, zenske, da li su vasi muzevi slavili rodjenje dece?

Moj je oba puta proslavio, ali sa drustvom u kaficu, naravno uz cepanje majica (starih, koje sam mu spremila i koje su bile spremne za bacanje, pa moze i cepanje).

Bio je mamuran, ali je dolazio kod nas u bolnicu kad god je mogao i kad je meni nesto trebalo, cak i dva-tri puta na dan. Ni jednog momenta mu nisam branila da proslavi, popije koju ili nesto slicno.

Ne vidim problem, pa i treba da proslavi on, kad vec ja ne mogu. :lol:

Ipak, nije tako bas cesto da se u zivotu dobije dete, zar ne?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Pa, cekajte, zenske, da li su vasi muzevi slavili rodjenje dece?

Moj je oba puta proslavio, ali sa drustvom u kaficu, naravno uz cepanje majica (starih, koje sam mu spremila i koje su bile spremne za bacanje, pa moze i cepanje).

Bio je mamuran, ali je dolazio kod nas u bolnicu kad god je mogao i kad je meni nesto trebalo, cak i dva-tri puta na dan. Ni jednog momenta mu nisam branila da proslavi, popije koju ili nesto slicno.

Ne vidim problem, pa i treba da proslavi on, kad vec ja ne mogu. :lol:

Ipak, nije tako bas cesto da se u zivotu dobije dete, zar ne?

Potpisujem...i ja sam se veselila sa njima izbolnice...bila sam jako srećan i proživljavala sam te trenutke...svi moji voljeni okupljeni i srećni proslavljaju rođenje mog sina....

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Slavlje da...ali ne i napijanje da ne zna za sebe...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Pa, cekajte, zenske, da li su vasi muzevi slavili rodjenje dece?

Moj je oba puta proslavio, ali sa drustvom u kaficu, naravno uz cepanje majica (starih, koje sam mu spremila i koje su bile spremne za bacanje, pa moze i cepanje).

Bio je mamuran, ali je dolazio kod nas u bolnicu kad god je mogao i kad je meni nesto trebalo, cak i dva-tri puta na dan. Ni jednog momenta mu nisam branila da proslavi, popije koju ili nesto slicno.

Ne vidim problem, pa i treba da proslavi on, kad vec ja ne mogu. :lol:

Ipak, nije tako bas cesto da se u zivotu dobije dete, zar ne?

Jeste sa 30-40 ljudi u kući. :D

Moja situacija je bila specifična - moj otac je umro malo pre rođenja Stefana i nije mi bilo do slušanja kako se vesele a ni do tako velikog veselja.

Kad se setim tih dana srce mi se zaledi, suze naviru...

Bilo je tu još dešavanja za protiv razloge ovako nečega, nisam ragovala samo zbog mm i toga što je bio pored mene kad su me iz sale odneli u sobu i sutradan ujutro kad je prošla vizita, i još tri puta tog prvog dana.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Ma meni u tom momentu nije bilo do posjeta - nikakvih .... neka mi donese klopu, vidimo se na minut i begaj :lol: ja hocu da se odmorim! A i pored mamurluka uvjek je bio dostupan i dolazio i donosio meni i bebi kada god je šta trebalo i po tri puta dnevno - nije mu bilo tesko. Neka se on "napija" dok sam ja u bolnici ali hocu da je na svaki moj poziv tu, kada dodjem kuci hocu da imam spremeljenu kuci i rucak, da prekine sa izlascima a kako ce to izvesti - bas me briga i bas me briga kako ce se organizovati za cuvanje djece da bi on isao slaviti!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Ivancice, tvoja situacija je bila teska i razumem zasto ti je smetalo slavlje i jako mi je zao sto ti se to desilo.

E sada moji su slavili ali se mm nije napio ( ne voli da je pijan) i nije dao da mu se cepa majca pa sam ga ja kritikovala zbog toga.

Inace jako se radovao zbog rodjenja deteta ali mu je i bilo zao sto smo odvojeni... mada rekla sam mu da se drugi put opusti i napije kao covek...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Ivancice, tvoja situacija je bila teska i razumem zasto ti je smetalo slavlje i jako mi je zao sto ti se to desilo.

E sada moji su slavili ali se mm nije napio ( ne voli da je pijan) i nije dao da mu se cepa majca pa sam ga ja kritikovala zbog toga.

Inace jako se radovao zbog rodjenja deteta ali mu je i bilo zao sto smo odvojeni... mada rekla sam mu da se drugi put opusti i napije kao covek...

<3

Jedva čekam drugi put ;):)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Da li mislite da je ok da se tate napiju i tako proslave rođenje dece, kako se mame osećaju, iscrpljene u bolnici zbog nemogućnosti dolaska tate u posetu, dan posle, zbog mamurluka?

Mm ne pije,tako da nemam problema sa tim,a kada se Nikola rodio,iskreno,jedva sam cekala da odu da slave,da me vise ne zovu,jer sam umorna bila posle 3 dana poradjanja,trebalo mi je malo vise sna!A obiljezili su u najuzem krugu porodice i prijatelja!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Nemam nista protiv, i treba da slavi i da se opusti. Od 8h ujutru do 18 i 30 h uvece nije se makao iz cekaonice sve vreme ne znajuci sta se desava sa nama. Bezbroj poruka mi je poslao na telefon iako je znao da nemogu da procitam. A kad me video izljubio, otisao je da slavi sa rodbinom i prijateljima. Pet puta me zvao onako pijan i urlao u slusalicu: LJUBAVI, VOLIM TE, HVALA TI. Sutradan je uredno dosao i doneo sve sto treba. :)

Slicno je bilo sva tri puta.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Mm ne pije tako da je prošlo bez tih običaja cepanja majce i sl. Proslavili su u krugu porodice s tim što im se on pridružio tek oko 20h jer su tada posete bile završene,a i ja sam ga terala da ide kući. Drugi put isto samo što je malo pre otišao kući zbog Anje. A iskreno da mi dođe mamuran ili još gore da ne može da dođe,a joj neću ni da pomislim kako bi prošao

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

O da...SA VELIKIM DAAAAAAAAAAAAA...mada mm i ne pije nešto preterano i retko se napije...bilo je cepanja naravno i uveče okupljanja dragih ljudi i fešta naravno...ali uvek i u svakom trenutku je 'tu negde' ako mi nešto treba-trebalo :rolleyes:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Slavlje da...ali ne i napijanje da ne zna za sebe...

Tako je.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Da li mislite da je ok da se tate napiju i tako proslave rođenje dece, kako se mame osećaju, iscrpljene u bolnici zbog nemogućnosti dolaska tate u posetu, dan posle, zbog mamurluka?

Slažem se da treba da se proslavi ali sve u granicama normale a to bančenje i pijančenje do zore mrzim uh :angry: Ja sam se grozno osjećala kad taj dan nije dolazio jer od glavobolje nije mogao da digne glavu, spavao čitav dan, tel. mu bio isključen nisam mogla da ga dobijem, a trebali su mi mrežasti ulošci, sok i voda taj dan. Tek uveče došao i donio mi. Kad se samo sjetim :angry: A tek slike poslije kad sam gledala tog njihovog pijančenja :angry:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Slažem se da treba da se proslavi ali sve u granicama normale a to bančenje i pijančenje do zore mrzim uh :angry: Ja sam se grozno osjećala kad taj dan nije dolazio jer od glavobolje nije mogao da digne glavu, spavao čitav dan, tel. mu bio isključen nisam mogla da ga dobijem, a trebali su mi mrežasti ulošci, sok i voda taj dan. Tek uveče došao i donio mi. Kad se samo sjetim :angry:A tek slike poslije kad sam gledala tog njihovog pijančenja :angry:

:angry: :angry: :angry:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Nemam nista protiv, i treba da slavi i da se opusti. Od 8h ujutru do 18 i 30 h uvece nije se makao iz cekaonice sve vreme ne znajuci sta se desava sa nama. Bezbroj poruka mi je poslao na telefon iako je znao da nemogu da procitam. A kad me video izljubio, otisao je da slavi sa rodbinom i prijateljima. Pet puta me zvao onako pijan i urlao u slusalicu: LJUBAVI, VOLIM TE, HVALA TI. Sutradan je uredno dosao i doneo sve sto treba. :)

Slicno je bilo sva tri puta.

:wub::wub::wub: ma samo ovo da kaže sasvim je dovoljno :) :) :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

O da...SA VELIKIM DAAAAAAAAAAAAA...mada mm i ne pije nešto preterano i retko se napije...bilo je cepanja naravno i uveče okupljanja dragih ljudi i fešta naravno...ali uvek i u svakom trenutku je 'tu negde' ako mi nešto treba-trebalo :rolleyes:

Slažem se :) !!! Treba da se proslavi. Inače, ni moj muž ne pije, vrlo retko, ali za takvu veliku stvar i treba popiti neku.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Pa, cekajte, zenske, da li su vasi muzevi slavili rodjenje dece?

Moj je oba puta proslavio, ali sa drustvom u kaficu, naravno uz cepanje majica (starih, koje sam mu spremila i koje su bile spremne za bacanje, pa moze i cepanje).

Bio je mamuran, ali je dolazio kod nas u bolnicu kad god je mogao i kad je meni nesto trebalo, cak i dva-tri puta na dan. Ni jednog momenta mu nisam branila da proslavi, popije koju ili nesto slicno.

Ne vidim problem, pa i treba da proslavi on, kad vec ja ne mogu. :lol:

Ipak, nije tako bas cesto da se u zivotu dobije dete, zar ne?

Nemam nista protiv, pa i treba da proslavi rodjenje deteta, nek popije samo nek se ziv vrati kuci :lol: A to sad kao mi se mucimo u porodilistu dok oni piju uopste ne gledam tako, ja sam to vece uzivala sa svojim detetom u narucju a on je proslavljao sa rodbinom i prijateljima, dolazio je i kad treba i kad ne treba u bolnicu, sestre me vise nisu ni zvale da izadjem jer su kontale da on ni ne ide kuci nego da tamo u hodniku spava :lol:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Vece nakon mog porodjaja, mm je pozvao u stan svoje kolege, mog brata... One sa kojima se osjeca bas opusteno i sa kojima je zelio da podijeli srecu zbog rodjenja sina.

Podrzavam!

Stalno je dolazio, i nijednom mamuran (a i da jeste, ne bih zamjerila), ni jednom nisam imala potrebu ja njega da zovem. Uvijek me preduhitri:"Bojo, eto mene ispred bolnice, izadji u hodnik." :wub:

Onaj dan kada sam izlazila iz bolnice, zvao me je sto puta, bio je strasno nestrpljiv... Moja mama je isla u frizerski salon, a on nije mogao da sjedi kuci, pa se sisao iako nije bilo potrebe. :lol: Stan je sredio, sve je bilo na svom mjestu, usisao, oprao sudove, pripremio brdo hrane... I sada kada se sjetim tih prvih dana i njegovog ponasanja, suze mi naviru... :wub:Obozavam ga! :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Moj porođaj je trajao 30 sati i mm je za to vreme odspavao možda sat vremena,i sve vreme je bio sa mnom i pružao mi nenormalnu pomoć i podršku,tako da je naravno zaslužio da to i proslavi.

Jedino što njemu,posle toliko napornog porođaja nije baš bilo do toga,nego je samo pao u krevet kada je stigao kući,a njegova sestra i moja mama su sve organizovale i zvale samo najbliskije ljude,tako da se slavilo u stanu. Mm kaže da je bio sav šlogiran i da nije znao šta ga je snašlo kad se probudio,ali da je bilo veselo i nezaboravno.

A da slučajno nije mogao da dođe i donese mi nešto što mi treba zato što je pijan,ili mamuran...uh...ne bi dobro prošao.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Objavljeno

Evo i muskog vidjenja, tj kako je nama bilo:

Suprugu sam odveo oko 18h na 3 pregled tog dana, cekajuci u hodniku... izlazi sestra i kaze, ona ce ostati, pukao joj je vodenjak... ja sam ushicen... njene stvari kod mene... predajem ih sestri, ali cekam kada cu videti suprugu... da joj barem vidim oci... reakciju... bilo sta...

Izneli su je na krevetu i odveli prema liftu... pogledima smo se razumeli... i doktor je dosao i rekao mi je da slobodno idem kuci... javice mi sve... ziveli smo tada na 5 min peske od porodilista... odem kuci... i cekam... ne znam sta da radim, stalno mislim na nju, porodjaj......... vreme sporo prolazi........ 20:25h, zvoni mob. nepoznati broj... "halo???", "dobro vece Slobodane, cestitam, postali ste otac, dete ima 3.300g i 51cm... sve je proslo odlicno... javice vam se supruga uskoro..." AAAAAAAAAAAAAAAA sreca, sreca, radost... nisam znao kako da se ponasam, koga da prvog zovem, sta da radim... :)

Naravno, prvo sam zvao bake i deke...

Supruga me je zvala ubrzo... potvrdila mi da je sve OK, da se dobro oseca, iscrpljeno... ali OK... i da mogu da dodjem oko 22:30h da ih vidim :)

Otisli smo svi, sto bi se reklo, familijarno.... videli ih na monitoru... i kuci na spavanje...

I naravno, kada god je nesto zafalilo, trckao sam do porodilista... :)

Sutradan organizacija oko slavlja, zakupio salas van grada, pozvano celo drustvo, familija.... proslavilo se lepo, bez nekih prepijanja, naravno cepanje je uslo u program ;)

I posle proslave oko 3h ujutro... odvezao sam se do porodilista... da ih jos jednom vidim pre spavanja... :)

Sutradan oko 13:30h sam ih cekao, da idemo kuci!!! B)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Napravite nalog ili se prijavite da biste odgovorili

You need to be a member in order to leave a comment

Napravite nalog

Postanite član/ica Bebac porodice i uključite se u diskusije na forumu.


Napravite novi nalog

Prijavite se

Već imate nalog na Bebac forumu? Prijavite se ovde.


Prijavite se

  • Članovi/članice na temi   0 članova

    No registered users viewing this page.