Stručnjaci upozoravaju da se poslednjih decenija broj gojaznih u svetu udvostručio
Glavni krivci za gojaznost su neredovna, loša ishrana, brza hrana ali i neaktivnost
Gojaznost je postala bolest savremenog društva, a prekomerni kilogrami uzrok nastanka mnogih bolesti. Tako je u Americi, većini zemalja Evropske unije, pa i u Srbiji. Zato se u borbu protiv tog globalnog problema uključuje i Srpska akademija nauka i umetnosti.
Stručnjaci upozoravaju da se poslednjih decenija broj gojaznih u Srbiji i svim drugim zemljama u svetu i Evropi udvostručio. Glavni krivci za to su neredovna, loša ishrana, brza hrana ali i neaktivnost.
„Podaci ukazuju da je epidemija gojaznosti zahvatila ceo svet pa i Republiku Srbiju i trenutno operišemo sa podacima da više od 50 odsto populacije u Srbiji ima probleme sa telesnom težinom, pri čemu 34 odsto njih ima prekomernu telesnu težinu i 21 odsto ima pravu gojaznost“, objašnjava akademik Dragan Micić sa Medicinskog odeljenja Srpske akademije nauka i umetnosti.
Micić ističe da je cilj Svetske zdravstvene organizacije da suzbije epidemiju gojaznosti do 2025. godine.
„SZO pravi procene kako se gojaznost kreće po zemlji, a ono što je pravi razlog uključivanja Srpske akademije u okvir ovog ciklusa jeste podatak koji su pokazali za Srbiju. Oni očekuju da će doći do porasta gojaznosti do 2025, što znači da nismo uspeli da zaustavimo taj trend porasta, a naša namera je da skrenemo pažnju, da zajedničkom akcijom pokušamo nešto što bi moglo da zaustavi ovu epidemiju.“
Micić navodi zabrinjavajući podatak gde postoji tendencija porasta gojaznosti i među decom u Srbiji i dodaje šta preduzeti kao prevenciju.
„Prevencija pojave gojaznosti u trudnoći kod majki – dojenje deteta prevenira pojavu gojaznosti kod novorođene dece – zatim regularna fizička aktivnost, čak se razmišlja o povećanju broja časova fizičke aktivnosti u školama, potom o užinama koje su date od strane nutricionista – programirana količina kalorija potrebna deci za određeni uzrast.“
Zdrava hrana više košta i to je činjenica, a dok ne postanemo bogatiji, moramo da pokušamo da smanjimo količinu kalorijskog unosa, jer bez toga nema smanjivanja težine, zaključuje Micić.
Ideja SZO: Smanjiti šećer u svim namirnicama za 20 odsto
Neke zemlje u Evropi već su uvele zahtev proizvođačima hrane da smanje količinu šećera u svojim proizvodima, neki čak oporezuju zašećerena pića. Ideja SZO je da se pokuša da se smanji unos šećera za 20 odsto u svim namirnicama koje koristimo, navodi Micić.
Unesite termin porođaja ili datum
rođenja vašeg bebca i pratite njegov
razvoj iz nedelje u nedelju.