Pogledajte koje sve aktivnosti negativno utiču na rad našeg mozga
Nespavanje, vpče multitasking, žvakanje žvake... Evo kako sve te stvari utiču na našu inteligenciju
Sudeći prema navodima stručnjaka, svi činoci savremenog života, od napredne tehnologije do naših navika u vezi sa konzumiranjem hrane, mogu smanjiti naš IQ.
Multitasking
"Naš mozak jednostavno nije prilagođen multitaskingu, mi možemo u potpunosti da budemo fokusirani u određenom trenutku na obavljanje samo jednog posla. Kad ljudi misle da obavljaju više stvari odjednom, oni se zapravo samo brzo prebacuju s jedne aktivnosti na drugu, što uzrokuje brže trošenje glukoze (moždanog goriva), zamaranje i konfuziju, a organizam preplavljuju hormoni kortizol i adrenalin. Čak i najjednostavnije stvari kao što je čitanje mejla tokom obavljanja nekog zadatka može da smanji vaš IQ za 10 poena", navodi neurolog Erl Miler sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu.
I masna hrana zaglupljuje
Konzumirate veliku količinu masne hrane
Hrana krcata zasićenim masnoćama poput slanine, hleba namazanog puterom ili prženih jaja utiče negativno na funkciju dopamina u mogzu, neurotransmitera zaduženog za motivaciju. istraživanja su pokazala da masna hrana narušava kognitivnu fleksibilnost, usporava reakcije organizma, oštećuje pamćenje i uzrokuje nastanak negativnih osećanja i depresije kod pacova i drugih životinja.
Odgovore na sva pitanja tražite odmah na internetu
Imati u svakom trenutku na rasoplaganju neograničen izvor informacija može da bude i blagoslov i prokletstvo. Naime, ovakvo ponašanje negativno utiče na deo mozga zvan hipokampus, zadužen za skladištenje nove memorije. Istraživanje Univerziteta u Kolumbiji pokazalo je da smo u današnje vreme znatno skloniji pamćenju toga gde smo uskladištili podatke nego pamćenju uskladištenog sadržaja.
Jedete suviše voća
UCLA istraživanje iz 2012. godine, sprovedeno na pacovima, pokazalo je da fruktoza – prosti šećer koji ulazi u sastav voća, meda i povrća, efikasno usporava rad mozga tako što ometa insulin, zadužen za pretvaranje šećera u energiju neophodnu za pravilno funkcionisanje mozga. Ovaj efekat poništava konzumiranje omega-3 masnih kiselina kojom je bogato ulje lana, kao i oskuša, haringa i pastrmka.
Suviše gledate televiziju
Iako za to još uvek ne postoji sasvim pouzdan dokaz, naučnici smatraju da nas gledanje TV rijaliti emisija i drugog programa sličnog sadržaja, zaglupljuje u velikoj meri. U austrijskom istraživanju u kojem je učestvovala 81 osoba, naučnik Markus Apel ustanovio je da su znatno bolje rešavali testove oni ispitanici koji prethodno nisu gledali televiziju. Apel smatra da ono što vidimo u čujemo oblikuje naše ponašanje. Drugim rečima – ono smo što gledamo.
Džet leg i druge vrste poremećaja
Svakom ko je nekada prešao veliku razdaljinu avionom poznat je osećaj konfuzije nakon stupanja u drugu vremensku zonu i poremećaja biološkog ritma. I dok je većini poznato da simptomi traju dan-dva, naučnici zaravo smatraju da ovaj efekat traje nekoliko nedelja.
Žvakanje žvake
Donedavno je žvakanje žvake predstavljalo dobur stvar, u neurološkom smislu – u pitanju je fizička vežba koja povećava dotok krvi u mozak i poboljšava kognitivne funkcije obezbeđujući mozgu na taj način dodatnu energiju. Ali, nedavni eksperiment ‘bacio je u vodu’ ovu teoriju – žvakanje žvake zapravo je ometalo učesnike u učenju i rešavanju problema.
Unesite termin porođaja ili datum
rođenja vašeg bebca i pratite njegov
razvoj iz nedelje u nedelju.