Svaki dan u proseku gubimo oko 700 miligrama kalcijuma, a to se može nadomestiti jogurtom, ribom i sušenim voćem
Treba pripaziti na unos kafe jer ona bukvalno izvlači kalcijum iz kostiju
Kalcijum je najzastupljeniji mineral u ljudskom telu i odgovoran je za brojne telesne funkcije, no većina nas uglavnom se može prisetiti samo važnosti za čvrstoću i zdravlje kostiju te zdravlje zuba.
Od približno 1,2 kilograma kalcijuma u telu, čak 99 posto se nalazi u zubima i kostima, no važan je i za propusnost ćelijskih membrana, zgrušnjavanje krvi i prenos nervnih poruka, dok zajedno sa kalijumom i magnezijumom utiče na regulaciju krvnog pritiska i nivoa vode u telu te na kontrakcije mišića. Procenjuje se da svakodnevno gubimo oko 700 miligrama kalcijuma. To uravnoteženom ishranom možemo nadomestiti, no loše prehrambene navike i lečenje diureticima, na primer, mogu uticati na to da se kalcijum pojačano gubi iz organizma.
- Na to utiče i pijenje gaziranih pića, koja su bogata fosforom, pa bi ih trebalo izbegavati. I sklonost pretrpavanju slatkišima može uticati na pojačani gubitak kalcijuma, jednako kao i nedostatak D vitamina, odnosno ishrana siromašna mastima. Naravno, misli se prvenstveno na zdrave masti, kao što je maslinovo ulje - kaže nutricionista Sandra Marić Bulat.
Dodaje kako je kod kalcijuma, kao i kod većine minerala, važno voditi računa o ravnoteži u ishrani, bez preterivanja s rigoroznim dijetama. Istraživanja pokazuju da će se s manjkom kalcijuma u srednjoj dobi ređe susresti žene koje su u mladosti imale i malo potkožne masti, odnosno zdrav nivo estrogena, pojašnjava nutricionista. Na smanjenu apsorpciju kalcijuma može uticati i pušenje, previše soli te proteina u ishrani, a apsorpcija se smanjuje i s godinama.
Nedostatak kalcijuma u organizmu može uzrokovati nekoliko poremećaja. Na primer, iako ga u krvi imamo vrlo malo, manje od 1 odsto od ukupne količine koja je zastupljena u organizmu, manjak kalcijuma u krvi završava tako da se crpe rezerve iz kostiju za potrebne funkcije. To može dovesti do smanjenja koštane mase, osteopenije i osteoporoze, odnosno veće osetljivosti na udarce i lomove.
Osim toga, nedostatak kalcijuma može dovesti do poremećaja u nervima i mišićima, povećanje krvnog pritiska, pa čak i depresije te nekih sličnih poremećaja, a jedan je i od "okidača" za pojavu raznih vrsta alergija. Najčešće one na sunce, koja se javlja tokom sunčanja. Kalcijum se takođe primenjuje u lečenju i prevenciji artritisa, hipoglikemije, bolova i grčeva u mišićima i zglobovima, čestih napada panike i predmenstrualnog sindroma. U ozbiljne poremećaje koji mogu nastati zbog manjka kalcijuma u telu spada i preeklampsija u trudnoći (komplikacija koju karakterišu visok krvni pritisak, otoci i belančevine u mokraći).
Unošenjem dodatnih doza kalcijuma u organizam može se sprečiti nastajanje osteoporoze jer se kosti obnavljaju. Istraživanja pokazuju da kalcijum može smanjiti rizik od nastanka nekih oblika raka (prvenstveno raka debelog creva), povišenog krvnog pritiska i drugih poremećaja. No, kao i sa većinom drugih minerala, preterani unos kalcijuma, odnosno višak kalcijuma u organizmu takođe nije dobar, pa treba pripaziti sa doziranjem. Upravo zato najbolje je prevenciju nedostatka kalcijuma bazirati na uravnoteženoj ishrani, s naglaskom na namirnice koje su korisne za njegovu obnovu u organizmu, ističe nutricionista Sandra Marić Bulat. To, pre svega, podrazumeva svakodnevni unos mleka i mlečnih proizvoda.
Najbolji mlečni proizvodi
- Pritom, međutim, treba imati na umu da su fermentisani mlečni proizvodi, kao što su jogurt i neki slični proizvodi, dvostruko bogatiji kalcijumom nego samo mleko - napominje nutricionista. Preporučuje se i zeleno lisnato povrće, na primer zelena salata, no ne preterujte sa spanaćem ili blitvom. Naime, spanać i blitva poznati su izvori oksalne kiseline koja smanjuje apsorpciju kalcijuma (posebno se to odnosi na spanać pripremljen na mleku). Kod pripreme tih namirnica imajte na umu da je većina oksalne kiseline smeštena u petioles, pa ih je dobro odstraniti.
Velike doze mogu izazvati poremećaj u radu srca
Ako uzimate kalcijum kroz dodatke ishrani, pripazite na doze jer prevelika količina kalcijuma može izazvati depresiju, poremećaje u radu srca, krvnih sudova probleme te gomilanje kalcijuma u mekim tkivima. Lagana hiperkalcijemija može biti bez spoljnih simptoma ili se može javiti sa gubitkom apetita, mučninama, povraćanjem, bolovima u želucu, suvoćom usta, žeđi i učestalim mokrenjem. Inače, uzimanje dodatnog kalcijuma u obliku tableta smanjuje delotvornost nekih lekova, kao što su antibiotici, antikonvulzivi i aspirin, pa ih nemojte kombinovati. Uglavnom, posavetujte se sa lekarom.
Dodaci se uvek uzimaju uz jelo ili odmah nakon obroka
Prosečno se iz creva apsorbuje oko 25 do 50 posto kalcijuma unetog u organizam, na što značajno utiče i prisustvo želudačne kiseline. Zato se uvek savetuje da kalcijum u obliku šumećih tableta ili tableta uzimamo uz jelo ili neposredno nakon obroka. Takođe, s godinama se apsorpcija kalcijuma prirodno smanjuje, pa u nekim situacijama može biti manja i od 10 odsto, na šta značajno utiču pušenje, preterano konzumiranje prerađenog šećera, kafe, alkohola, soli i proteina iz mesa.
Unesite termin porođaja ili datum
rođenja vašeg bebca i pratite njegov
razvoj iz nedelje u nedelju.